Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima mogla bi imati značajne promjene za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu američke vanjske politike na Balkanu. Njegova administracija u prvom mandatu pokazala je manji interes za region, prepuštajući inicijativu Evropskoj uniji i lokalnim akterima, što bi se moglo nastaviti i u drugom mandatu. To bi omogućilo veću ulogu drugih sila, poput Rusije, Kine i Turske, dok bi američki uticaj na političke procese u BiH oslabio. Ovakav razvoj događaja mogao bi koristiti Miloradu Dodiku, čija je separatistička retorika ranije nailazila na blaži tretman u odnosu na strožu politiku Bidenove administracije. Trumpov povratak mogao bi značiti smanjenje pritiska na njega, pa čak i ukidanje sankcija koje su mu nametnute. Također, slabljenje američke podrške centralnim institucijama BiH moglo bi dodatno otežati reforme i jačanje funkcionalne države, dok bi se etničke podjele dodatno produbile. Za razliku od Bidenove administracije, koja je snažno podržavala borbu protiv korupcije kroz sankcije i pritisak na političare u regionu, Trump bi vjerovatno bio manje zainteresiran za ovu temu, što bi išlo u prilog korumpiranim političkim elitama. Pored toga, Trumpova skeptičnost prema NATO-u mogla bi dodatno usporiti evroatlantske integracije BiH, čime bi se otvorio prostor za ruski uticaj. Istovremeno, moguće je da bi njegova administracija nastavila jačati odnose sa Izraelom i arapskim zemljama, što bi moglo uticati na vanjsku politiku BiH i njene unutrašnje odnose, s obzirom na osjetljive teme povezane s Bliskim istokom. Generalno, Trumpova pobjeda bi značila smanjen američki angažman, jačanje lokalnih etnonacionalnih aktera i slabiju podršku euroatlantskim integracijama, dok bi EU mogla preuzeti veću ulogu u regionu kako bi ublažila neke od negativnih posljedica.
