Danas se navršava točno 20 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.Tu za Mostar i BiH povijesnu odluku na sjednici Odbora UNESCO-a održanoj od 11. do 17. 7. 2005. godine u Durbanu u Južnoafričko Republici donijeli su UNESCO-ovi eksperti, čime je naša zemlja dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu.Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu.Teško je oštećen početkom rata 1992. godine, a potpuno je srušen u studenom 1993. godine nakon što je pogođen topničkim hicem ispaljenim s položaja HVO-a.Obnova Starog mosta počela je u lipnju 1999. godine potpisivanja ugovora o obnovi, upriličenom na mjestu pored ostataka Starog mosta. Uz gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH Jadranka Prlića, potpis na ugovor stavio je i direktor UNESCO-a Federico Mayor, koji je tom prigodom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15,5 milijuna američkih dolara.Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. travnja 2003.U iduća četiri mjeseca radilo se po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. kolovoza u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.Slijedili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta, zatim postavljanje metalne ograde. Za preostali posao zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je ”potrošen” u onoj mjeri koja je bila dokumentirana prije rušenja.Pored samog luka obnovljene su kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti.Sama svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta upriličena je 23. srpnja 2004. godine, a tom događaju nazočilo je više od 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz 50 zemalja svijeta.Godinu dana kasnije, točnije 15. srpnja 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika.Kako je tada izjavio gradonačelnik Mostara i vođa državnog izaslanstva u Durbanu Mostara Ljubo Bešlić, taj dan ostat će u povijesti Bosne i Hercegovine upisan zlatnim slovima.”Ne mogu skriti svoje oduševljenje da smo uspjeli u svojim nastojanjima da se upišemo u svjetsko kulturno nasljeđe. Ovo je prvi upis iz Bosne i Hercegovine. Put do upisa je bio mukotrpan dugačak i veoma zahtjevan. U ovom trenutku oduševljenja koristim priliku da pozdravim sve koji su sudjelovali u ovom projektu, kao i zahvalio zemljama prijateljima koji su pomogli obnovu mosta Italiji, Nizozemskoj, Turskoj i Hrvatskoj te Svjetskoj i Razvojnoj banci vijeća Europe. Zbog građana moram naglasiti da je ovo prvenstveno projekt grada koji treba donijeti boljitak gradu i državi. Ovaj projekt po prvi put u Bosni i Hercegovini pokazuje da možemo sami izgrađivati bolju budućnost kada to hoćemo i želimo zajednički da postignemo. Za ovaj projekt nismo imali naredbodavce. Mi smo to bili, i evo pokazali da se u Bosni i Hercegovini pokreću neki novi vjetrovi, koji mogu izgraditi bolju budućnost za sve. Sve ovo zahvaljujući vlastitim sposobnostima”, istaknuo je tada gradonačelnik Bešlić.Rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja i upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekt, ocijenio je Miroslava Landeka, autora knjige „Stari most s mjesta događaja“, koja govori o procesu obnove Starog mosta.„Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, jest činjenica da će datum 15. 7. 2005. u povijesti Mostara i BiH ostati trajno upisan jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis. Put od početka obnove i provedbe projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i zahtjevan, u tada kompliciranim političkim odnosima, ali, nažalost, puno boljim i zdravijim nego danas nakon dva desetljeća od tog velikog događaja“, dodao je Landeka.
(FENA)
