Na današnji dan, 28. aprila 1993. godine, u prostorijama Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu održana je osnivačka skupština “Obnoviteljskog sabora” Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Prijelomni put
Kako je tada istaknuto, Islamska zajednica se po peti put u posljednjih 115 godina našla na prijelomnom putu – iz jednog društvenog i političkog sistema u drugi. Nakon raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te suočeni s brutalnom agresijom, muslimani su bili primorani redefinirati svoju duhovnu organizaciju na principima samostalnosti i autokefalnosti, potvrđenim još Menšurom iz 1882. godine.
Održavanje “Obnoviteljskog sabora” u opsjednutom Sarajevu bilo je, kako su svjedoci tih događaja zapisali, čin hrabrosti i nužnosti da se sačuva identitet i kontinuitet Islamske zajednice. Iako u rizičnim okolnostima i uz brojne izazove, zahvaljujući mudrosti i odlučnosti učesnika sabora, postavljen je temelj organizacije koja će kasnije postati prepoznatljiva i poštovana u domovini i svijetu.
Izabrani duhovni i administrativni čelnici
Na prvom zasjedanju usvojeni su ključni dokumenti, izabrani su duhovni i administrativni čelnici Islamske zajednice. Za predsjednika Sabora izabran je dr. Jusuf Žiga, za sekretara Muhamed-ef. Salkić, a za naibu-reisa dr. Mustafa-ef. Cerić, dok je dužnost do njegovog dolaska obavljao hafiz Ismet-ef. Spahić. Važno je napomenuti da je do izbora predsjednika saborom predsjedavao Mehmedalija-ef. Hadžić, dajući cijelom poduhvatu jasan šerijatski okvir.
S ponosom i zahvalnošću prisjećamo se svih učesnika “Obnoviteljskog sabora”, od kojih su mnogi danas u zimmetu Allahove milosti. Njihova hrabrost i mudrost ostaju temelj na kojem i danas Islamska zajednica gradi svoje djelovanje.
Nadamo se da će preživjeli svjedoci tih događaja u budućnosti podijeliti svoja iskustva, kako bi nove generacije razumjele značaj ovih sudbonosnih trenutaka za islamsku zajednicu i narod u Bosni i Hercegovini.