Delegacija Naroda i Pravde Brčko u sastavu Damir Bulčević, Rasim Smajlović i Amir Trobradović danas je posjetila mezar Sulejmana Tihića, odajući počast velikom državniku i političkom vizionaru. Tim povodom, zastupnik u Skupštini Brčko distrikta, Damir Bulčević, kratko je izjavio: „Sulejman Tihić je bio veliki državnik i istinski prijatelj Brčkog.“
Danas, 25. septembra 2024., obilježava se deset godina od smrti Sulejmana Tihića, drugog lidera SDA, koji je naslijedio Aliju Izetbegovića na čelu stranke. Tihić je ostao upamćen kao historijska ličnost koja je svojom umjerenom politikom usmjerila SDA ka reformama i kompromisima, daleko od radikalizma koji je obilježio rane devedesete.
Tihićeva najveća zasluga leži u njegovoj sposobnosti da tokom globalnog rata protiv terorizma, u vrijeme kada je bošnjačka politička scena bila pod sumnjom zbog povezanosti s radikalnim grupama, uspije reformirati SDA i udaljiti je od radikalizma. Pod njegovim vodstvom, stranka se postepeno transformirala, ostavljajući iza sebe retoriku zasnovanu na vjeri, a okrenula se evropskim vrijednostima, kompromisima i umjerenosti.
Jedna od najznačajnijih prekretnica bila je 2001. godina, kada je Tihić jasno poručio da će SDA krenuti novim putem, simbolično rečeno: „U SDA se sad može i s pivom.“ Ova rečenica označila je politički zaokret ka sekularizaciji i smanjenju nacionalističke retorike, što je izazvalo osude unutar desnog krila bošnjačke političke scene. Ipak, Tihić je ustrajao na umjerenosti i političkom kompromisu, što ga je izdvojilo kao državnika spremnog na teške odluke u interesu stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Sulejman Tihić je vjerovao u cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, zemlju u kojoj su jednako zaštićena individualna i kolektivna prava. Njegova vizija BiH bila je zemlja trajnog dijaloga između građanskog i nacionalnog, gdje socijalna pravda i vladavina prava nisu izuzeci, već standard. Ta njegova vizija se nije zadržala samo na riječima; Tihić je svojim apelacijama pred Ustavnim sudom BiH doprinio ukidanju diskriminatornih simbola poput grba RS i himne „Bože pravde“, što je označilo značajan korak ka pravnoj jednakosti.
Iako je Tihić preživio ličnu golgotu tokom rata – bio je uhapšen, mučen i zatočen u pet srpskih logora – nikada nije koristio svoju bolnu prošlost za političke poene. Ostao je skroman i usmjeren na budućnost, redovno se susrećući s bivšim logorašima, čak i kao predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Njegova politika je uvijek bila usmjerena na odgovornost i aktivan pristup budućnosti, umjesto da se Bošnjaci pasivno oslanjaju na svoju žrtvu iz rata. Ta vizija, izrečena 2008. godine, naišla je na osude unutar vlastite stranke, ali i među političkim oponentima, što je rezultiralo medijskim napadima i političkim izoliranjem Tihića. Ipak, njegova posvećenost reformama, dijalogu i kompromisu donijela je konkretne rezultate, daleko uspješnije od politika „udaraca po nosu“ koje su uslijedile nakon njegove smrti.
Sulejman Tihić je preminuo 2014. godine nakon dugogodišnje borbe s teškom bolešću. Naslijedio ga je Bakir Izetbegović, čija je politika u velikoj mjeri poništila Tihićeve reforme, vraćajući SDA ka radikalnijim pristupima i retorici koja je obilježavala njene rane godine. Današnje rukovodstvo SDA uglavnom ignoriše Tihićevo naslijeđe, a neki mlađi kadrovi, poput Harisa Zahiragića, čak i javno kritikuju period u kojem je stranku vodio Tihić, nazivajući ga „historijskim minimumom.“
Iako je godina njegova smrti prošla gotovo bez ikakvih obilježavanja od strane trenutnog rukovodstva SDA, naslijeđe Sulejmana Tihića ostaje živo kroz brojne reforme koje je pokrenuo i kroz viziju umjerene, tolerantne i ujedinjene Bosne i Hercegovine, za koju se neumorno borio.
