Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, sudjeluje na Antalya Diplomacy Forumu te ističe da je ovo prilika za promociju zemlje, ali i da postoje problemi. Izražava žaljenje što nije pozvana predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, dok se Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nalazi na Forumu. Konaković podržava Dodikovu ulogu u Turskoj, ali ističe važnost cjelovite predstavljenosti BiH na takvim događajima.
“Potpuno se slažem s opravdanosti tog pitanja i žao mi je što ovdje nema i predsjednice Federacije BiH. Dakle, to bi bila puna i potpuna slika. S druge strane, gdje god je moguće da medijator i vanjskopolitički prijatelj Bosne i Hercegovine mogu doprinijeti rješavanju nekih naših teških pitanja, jer zaista mi znamo u kakvom ambijentu teškom političkom živimo zbog teške historije. Pa evo, skore agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i nekih vijekova tih problema. Meni ne smeta. Mislim da se Dodik nekom svojom mukom onom što on pokazuje, nekom svojom energijom uspio se zapravo pozicionirati u Turskoj, bolje nego neki drugi, čak i bošnjački političari. I to je nešto što ja ne volim. Taj pristup, o kojem mi tamo, gdje je on uspio napraviti neki prodor na međunarodnu scenu, te ljude okrivljuje, umjesto da napravimo sličnu stvar. Mi koji imamo neku energiju da zapravo uzvratimo istom mjerom. Ako ćemo tako govoriti o interesima Milorada Dodika. Ja mislim da taj inters Turske u ovom cijelom procesu može biti pozitivan. Da njihove dobre veze sa Srbijom i predsjednika Erdogana s predsjednikom Vučićem, pa i ovaj dobar odnos s Dodikom, može u nekom momentu doprinijeti stabilizaciji odnosa. Ne mislim da Turska ikada u tim sastancima s Miloradom Dodikom radi bilo šta na štetu države Bosne i Hercegovine. Ja to podržavam”, kaže Konaković.
Smatra da su snimci sastanaka koalicije nužni radi izbjegavanja nesporazuma, ali da ih ne bi trebalo objavljivati iz razloga kolegijalnosti. Konaković ističe važnost suradnje unutar Trojke te naglašava postignute rezultate unatoč teškoćama.
“Na sastancima je znalo biti mučno. Meni se na te sastanke uglavnom ne ide raspjevano, na te susrete s predstavnicima SNSD-a i HDZ a, znajući što nas tamo čeka, ali mi smo ipak išli žrtvujući, možda čak i politički kredibilitet i lične bodove i glasove. To me ne zanima, uspjeli smo ono što nitko prije nas nije, a da budem sad potpuno neskroman. Samo je Trojka novi faktor politički na u ovoj konstelaciji odnosa, svi drugi akteri su stali. Dakle, ta nova postavka stalnog razgovora dijaloga, niste nikada imali blokade. Znate da je ovo zemlja blokada u kojoj svako malo neko neće na parlament, neće na Vijeća ministara. Primaju se plate. Ništa se ne radi. Dolazili smo nakon teških svađa, razgovarali nakon teških svađa, i što je najvažnije usvojili veliki broja, rekordan broj dokumenata, zakona, podzakonskih akata, budžeta, okvira planova. U ovako teškoj atmosferi, mi ćemo, to što sve znam da govorim u ime cijele Trojke, profesionalno i pošteno od rada do kraja. Za to imamo pravo se nadati nekom dobrom rezultatu”, poručuje Konakovića.
Na temu secesionizma Milorada Dodika, Konaković smatra da bi formalni potezi Dodika otvorili prostor za parlamentarno djelovanje u Sarajevu te ističe važnost ekonomskog razvoja i političke stabilnosti Bosne i Hercegovine.
“Ovo bi bilo najbolje vrijeme da se obračuna samo s tim secesionističkim pokušajima. Kad bi on kojim slučajem formalno krenuo u takvu vrstu odluke, otvorio bi prostor za ozbiljno brzo djelovanje parlamenta u Sarajevu, koji bi mogao donijeti važne krupne odluke. Možda čak i odluku o stupanju u NATO s potpunim dignitet i integritetom, s činjenicom da možda u tom trenutku ne kontrolira ćemo dio neke teritorije u Bosni i Hercegovini, ali je suverena vlast s centralom, centralna vlast u Sarajevu. Moglo bi se danas, neki scenario koji već viđamo u Moldaviji, koja taj dio svoje teritorije ne kontrolira, a donosi odluke Ukrajine koja je sada, dakle, okupirana od strane ruskog agresora. I to je nešto što bismo mogli, kako bi rekao, boljim kartama, trenutno puno boljim kartama od Dodika, dovesti do kraja. U interesu države Bosne i Hercegovine, ali bismo izgubili ovu ogromnu priliku ekonomskog razvoja, Bosne i Hercegovine i ostanka mladih ljudi, a vrlo moguće i povratka mladih ljudi u svoju zemlju, što u ovom trenutku, ja barem stavljam, u prvi plan”, ističe Konaković.
Osvrćući se na pitanje južne interkonekcije, Konaković predlaže model u kojem bi BH Gas imao podružnicu u Hercegovini radi brže transformacije procesa te naglašava važnost građanskog pristupa u rješavanju problema.
Konačno, očekuje se da će rezultati napornog rada bh. političara biti vidljivi na sjednici Evropskog vijeća 21. i 22. marta.
Na panelu, Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, kritikovao je nepostojanje autoputa Beograd-Sarajevo, “Mi nemamo auto-put Beograd-Sarajevo u 21. vijeku!”.
“Što se tiče auto-puta kada bude išla trasa preko Sandžaka i Goražda ide puni gas. To nam je jako bitno”, odgovorio je Konaković.
