Medij sa pouzdanim i provjerenim informacijama.

31 godina od zločina u Štrpcima

Na današnji dan prije 31 godinu desila se “Otmica u Štrpcima”, u kojoj su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića kidnapovali, mučili i ubili 20 civila nesprske nacionalnosti.

Po polasku voza 671 iz Beograda za Bar, 27.02.1993. godine, kondukter je u pratnji policije legitimisao putnike. Ovo nije bila uobičajna praksa.

Incidenata nije bilo, sve do dolaska na granicu sa Bosnom i Hercegovinom, tada je policija i vojska počela sa odvajanjem muslimana. Po dolasku u Štrpce, grupa muslimana izvedena je iz voza.

Tada za ove nedužne ljude slijedi horor. Pripadnici Vojske Republike Srpske su sa željezničke stanice u Štrpcima civile prevezli u selo Prelovo kod Višegrada, gde su ih u sali osnovne škole mučili i oplačkali. Nakon toga, otete putnike su ponovo prevezli u pravcu Višegrada i ubili u jednom selu nedaleko od Drine.

Postoje dokumenta koji potvrđuju da su o ovoj otmici bili unaprijed obavješteni ŽTP, MUP Srbije i Vojska Jugoslavije. Ipak do danas pred sudom Srbije niko nije odgovarao za ovaj zločin u kojem su stradali Esad Kapetanović (19), Ilijaz Ličina (43), Fehim Bakija (43), Šećo Softić (48), Rifet Husović (26), Senad Đečević (16), Ismet Babačić (30), Halil Zubčević (49), Adem Alomerović (59), Muhedin Hanić (27), Safet Preljević (22), Džafer Topuzović (55), Rasim Ćorić (40), Fikret Memović (40), Favzija Zeković (54), Nijazim Kajević (30), Zvezdan Zuličić (23), Jusuf Rastoder (45) i Toma Buzov, vojni penzioner iz Beograda.

Related articles

Evropska komisija danas predstavlja izvještaj o evropskom putu BiH

Evropska komisija danas će predstaviti Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. U nacrtu ovog dokumenta, koji su objavili pojedini mediji, navodi se da će Evropska komisija još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da hitno provede ustavnu i izbornu reformu. Dodaje se da je Bosna i Hercegovina napravila veliki napredak, postigla i […]

Prije 835 godina napisana Povelja Kulina bana: Svjedočanstvo državnosti Bosne i Hercegovine

Prije 835 godina, 29. avgusta 1189. godine, napisana je Povelja Kulina bana, dokument koji se smatra najstarijim sačuvanim diplomatskim aktom srednjovjekovne bosanske države. Historičari ovu povelju često nazivaju “rodnim listom” državnosti Bosne i Hercegovine. Kulin ban u ovom važnom dokumentu garantira Dubrovčanima sigurnost, slobodu kretanja i trgovanja na teritoriji njegove države, odričući se carine i […]