{"id":6537,"date":"2025-05-01T16:07:24","date_gmt":"2025-05-01T15:07:24","guid":{"rendered":"https:\/\/bdcinfo.net\/?p=6537"},"modified":"2025-05-01T16:07:26","modified_gmt":"2025-05-01T15:07:26","slug":"ivica-osim-treca-godisnjica-smrti-strausa-s-grbavice","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/2025\/05\/01\/ivica-osim-treca-godisnjica-smrti-strausa-s-grbavice\/","title":{"rendered":"Ivica Osim: Tre\u0107a godi\u0161njica smrti \u201e\u0160trausa s Grbavice\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Na dana\u0161nji dan 2022. godine, preminuo je legendarni bosanskohercegova\u010dki fudbaler i trener Ivica Osim, poznat i po nadimcima \u0160vabo i \u201e\u0160traus s Grbavice\u201d, koje je dobio u mladim fudbalskim danima zahvaljuju\u0107i svom umije\u0107u s loptom.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim je ro\u0111en u Sarajevu 1941. godine, a igra\u010dku karijeru po\u010deo je u sarajevskom \u017deljezni\u010daru, potom je igrao za nizozemski Zwolle te francuske klubove Sedan, Strasbourg i Valenciennes.<\/p>\n\n\n\n<p>Za reprezentaciju biv\u0161e SFR Jugoslavije odigrao je 16 utakmica i bio u timu koji je na Evropskom prvenstvu 1968. osvojio srebro.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Trenerski uspjesi<\/h2>\n\n\n\n<p>FK \u017deljezni\u010dar je kao trener vodio od 1978. do 1986. godine, kada je postao selektor Jugoslavije sve do po\u010detka agresije na BiH, 1992. godine. Osim je potom trenirao gr\u010dki Panathinaikos, s kojim je dva puta osvojio Kup Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz Gr\u010dke odlazi u Austriju i trenira klub Sturm, s kojim je dva puta bio \u0161ampion i dva puta osvojio Kup Austrije, te nastupao u Ligi prvaka od 1998. do 2000. godine. Poslije odlazi da trenira japanski JEF United, s kojim 2005. godine osvaja japanski Liga Kup, a posljednji trenerski anga\u017eman imao je kao selektor Japana 2007. godine.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017edani udar<\/h2>\n\n\n\n<p>Osim je, 16. novembra 2007., do\u017eivio mo\u017edani udar, a 26. novembra se probudio. Godine 2011., FIFA je postavila Osima na \u010delo Komiteta za normalizaciju Fudbalskog saveza BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Ivica je posljednje dane \u017eivota provodio u\u017eivaju\u0107i s unucima i bave\u0107i se humanitarnim radom. Bio je poznat po skromnosti i empatiji prema onima kojima je pomo\u0107 bila potrebna.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/cdn.avaz.ba\/1e697046-dc4a-4138-a785-19be2437d1d9.jpeg\" alt=\"\" title=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Rudolf I Habsburg.&nbsp;<em>Wikipedia.org<\/em><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ro\u0111en njema\u010dki car Rudolf I Habsburg, osniva\u010d dinastije Habsburgovaca<\/h2>\n\n\n\n<p>1218. &#8211; Ro\u0111en njema\u010dki car Rudolf I Habsburg, osniva\u010d dinastije Habsburgovaca, koji je vladao od 1273. do smrti 1291. U bici na Moravskom polju 1278. pobijedio je \u010de\u0161kog kralja Otokara Drugog P\u0161emisla i od njega otrgnuo Austriju, Kranjsku i \u0160tajersku koje su, s kasnije pripojenom Koru\u0161kom, postale nasljedne habsbur\u0161ke zemlje, \u010dime je udaren temelj Habsbur\u0161ke monarhije.<\/p>\n\n\n\n<p>1672. &#8211; Engleski pisac i politi\u010dar D\u017eozef Adison (Joseph Addison), koga su proslavili duhoviti, jasni i jezi\u010dki elegantni eseji, ro\u0111en je na dana\u0161nji dan. Ve\u0107inu tih moralisti\u010dko-racionalisti\u010dkih eseja je objavljivao u listovima &#8220;Tatler&#8221; i &#8220;Spektator&#8221;. Napisao je i tragediju &#8220;Katon\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>1707. &#8211; Stvorena unija Engleske i \u0160kotske pod nazivom Velika Britanija.<\/p>\n\n\n\n<p>1819. &#8211; U Francuskoj uvedena sloboda \u0161tampe.<\/p>\n\n\n\n<p>1873. &#8211; \u0160kotski ljekar, misionar i istra\u017eiva\u010d Afrike Dejvid Livingston (David Livingstone), koji je otkrio Viktorijine vodopade, prona\u0111en mrtav u mjestu \u010citambo u sada\u0161njoj Zambiji. Prvi je istra\u017eivao pustinju Kalahari, bazen rijeke Zambezi, jezero Njasu te druga afri\u010dka jezera i izvori\u0161te rijeke Kongo. Du\u017ee od 30 godina je proveo u Africi. Sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/cdn.avaz.ba\/a61d8026-cd80-447d-a41e-5c53ca8ad869.jpeg\" alt=\"\" title=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Me\u0111unarodni praznik rada.&nbsp;<em>Kudaveceras.rs<\/em><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Danas se obilje\u017eava Me\u0111unarodni praznik rada<\/h2>\n\n\n\n<p>1886. \u2013 U \u010cikagu 40.000 ameri\u010dkih radnika stupilo u \u0161trajk, zahtijevaju\u0107i bolje uslove rada, izra\u017eene u paroli &#8220;tri osmice&#8221; &#8211; po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U krvavom sukobu s policijom ubijeno je \u0161est i ranjeno gotovo 50 radnika, a veliki broj je uhap\u0161en. Pet radni\u010dkih vo\u0111a je osu\u0111eno na smrt, a trojica na robiju. Na Prvom kongresu Druge internacionale 1889. je odlu\u010deno da se svake godine 1. maja masovno demonstrira kao znak sje\u0107anja na \u010dika\u0161ke radnike. U sje\u0107anje na ovaj doga\u0111aj, svake godine na dana\u0161nji dan se obilje\u017eava Me\u0111unarodni praznik rada.<\/p>\n\n\n\n<p>1895. &#8211; U Sarajevu je po\u010deo saobra\u0107ati prvi elektri\u010dni tramvaj, zamijeniv\u0161i dotada\u0161nji tramvaj na konjsku vu\u010du. Tramvaj je vozio od \u017deljezni\u010dke stanice do Latinske \u0107uprije. Sarajevo je tako postalo prvi grad u Evropi koji je imao cjelodnevnu tramvajsku liniju. Linija je otvorena za Novu 1885. godinu kao probna, a tramvaje su tada pokretali konji. Prvi elektri\u010dni tramvaj imao je dvoja vrata, a mogao je primiti 24 putnika.<\/p>\n\n\n\n<p>1900. &#8211; Objavljen prvi broj \u010dasopisa \u201cBehar\u201d. Osniva\u010di \u201cBehara\u201d bili su Edhem Mulabdi\u0107, Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107 i Osman Nuri Had\u017ei\u0107, a \u0161tampanje lista finansirao je veletrgovac iz Te\u0161nja Ademaga Me\u0161i\u0107, kojeg su zbog toga smatrali vlasnikom \u201cBehara\u201d. List za pouku i zabavu, kako je glasio podnaslov, svoj prvi broj objavio je 01. maja 1900. godine i neprekidno je izlazio deset godina (1910.), svakih 15 dana. Glavni urednici su bili Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107 (1900.), Edhem Mulabdi\u0107 (1901. \u2013 1906.), Mehmed D\u017eemaludin \u010cau\u0161evi\u0107 (1907.), Musa \u0106azim \u0106ati\u0107 (1908.), Ljudevit Dvornikovi\u0107 (1909. &#8211; 1910.).<\/p>\n\n\n\n<p>1904. &#8211; Umro \u010de\u0161ki kompozitor Antonjin Dvor\u017eak, jedan od tvoraca \u010de\u0161ke nacionalne \u0161kole. Njegova djela, u kojima se koristio i folklorom drugih naroda, puna su melodike i orkestarskih boja i pro\u017eeta su slovenskom osje\u0107ajno\u0161\u0107u. Djela: opere &#8220;Rusalka&#8221;, &#8220;Jakobin&#8221;, &#8220;\u0110avo i Ka\u0107a&#8221;, devet simfonija, uklju\u010duju\u0107i \u010duvenu &#8220;Simfoniju iz Novog svijeta&#8221;, orkestarska kompozicija &#8220;Slovenske igre&#8221;, &#8220;Koncert za violon\u010delo i orkestar br. 2 u ha-molu&#8221;, &#8220;Koncert za violinu i orkestar u A-molu&#8221;, koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.<\/p>\n\n\n\n<p>1923. &#8211; Ro\u0111en ameri\u010dki pisac D\u017eozef Heler (Joseph Heller), koji je iskustva iz vazduhoplovstva SAD, u kojem je slu\u017eio u Drugom svjetskom ratu, o\u017eivio u crnohumornom romanu &#8220;Kvaka 22&#8221;. Ostala djela: romani &#8220;Ne\u0161to se desilo&#8221;, &#8220;Dobar kao zlato&#8221;, drama &#8220;Bombardovali smo u Njehejvnu&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/cdn.avaz.ba\/6a2e9213-34c1-4b28-ada0-3eb2532e83dd.jpeg\" alt=\"\" title=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Bernard Vukas.&nbsp;<em>Facebook<\/em><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ro\u0111en Bernard Vukas, legendarni hrvatski i regionalni fudbaler<\/h2>\n\n\n\n<p>1927. &#8211; Ro\u0111en Bernard Bajdo Vukas, legendarni hrvatski i jugoslavenski fudbaler, najbolji igra\u010d splitskog Hajduka svih vremena, za koji je odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 pogodaka, te njegov prvi sportski direktor. S Hajdukom je osvojio fudbalska prvenstva biv\u0161e SFR Jugoslavije 1950., 1952. i 1955. godine. U sezoni 1954.\/55. bio je najbolji strijelac jugoslavenske prve lige s 20 postignutih pogodaka. Za jugoslavensku fudbalsku reprezentaciju nastupio je 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapiten reprezentacije.<\/p>\n\n\n\n<p>1931. &#8211; Zvani\u010dno otvoren &#8220;Empajer stejt bilding&#8221;, 102 sprata visok njujor\u0161ki neboder, tada najvi\u0161a zgrada u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>1947. &#8211; Ro\u0111en Enes Ki\u0161evi\u0107, bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik i glumac. Godine 1971., diplomirao je na Akademiji kazali\u0161ne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Gluma\u010dku karijeru zapo\u010deo je u Narodnom pozori\u0161tu Bosanske krajine u Banjoj Luci. Igrao je u vi\u0161e kazali\u0161nih, filmskih i televizijskih drama. Dobitnik je zna\u010dajnih knji\u017eevnih nagrada. Ki\u0161evi\u0107eve pjesme prevedene su na mnoge jezike, izme\u0111u ostalih na engleski, njema\u010dki, francuski, slovenski, talijanski, turski, perzijski, ma\u0111arski, arapski. Autor je dvadesetak knjiga poezije.<\/p>\n\n\n\n<p>1978. &#8211; Japanski istra\u017eiva\u010d Naomi Uemura postao prvi \u010dovjek koji je sam stigao na Sjeverni pol, prevaliv\u0161i 950 kilometara na saonicama sa pse\u0107om zapregom.<\/p>\n\n\n\n<p>1994. &#8211; Brazilski automobilski as Ajrton Sena (Ayrton Senna) poginuo na stazi u Imoli, tokom utrke za &#8220;Gran pri San Marina&#8221;. Titulu prvaka svijeta u &#8220;Formuli 1&#8221; osvajao je 1988., 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija je do\u017eivljena kao nacionalna tragedija. Na sahrani Ajrtona Sene u Sao Paulu vi\u0161e od milion ljudi okupilo se da posljednji put pozdrave legendarnog voza\u010da, a brazilska vlada proglasila je trodnevnu \u017ealost.<\/p>\n\n\n\n<p>(Avaz.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 2022. godine, preminuo je legendarni bosanskohercegova\u010dki fudbaler i trener Ivica Osim, poznat i po nadimcima \u0160vabo i \u201e\u0160traus s Grbavice\u201d, koje je dobio u mladim fudbalskim danima zahvaljuju\u0107i svom umije\u0107u s loptom. Osim je ro\u0111en u Sarajevu 1941. godine, a igra\u010dku karijeru po\u010deo je u sarajevskom \u017deljezni\u010daru, potom je igrao za nizozemski [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6538,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-6537","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sport"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6537","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6537"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6537\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6538"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6537"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6537"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/bdcinfo.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6537"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}