Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je na vanrednoj sjednici odbio apelaciju Milorada Dodika na presudu Suda BiH te potvrdio odluku Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata.
Pravni tim Milorada Dodika ranije je podnio apelacije protiv presuda Suda BiH od 26. februara i 12. juna (prvostepena i pravosnažna), protiv rješenja Suda BiH od 18. augusta kojim je odbijena žalba na odluku CIK-a i protiv same odluke CIK-a BiH od 6. augusta kojom je utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku.
U saopćenju Ustavnog suda BiH navedeno je da je, budući da je obje apelacije podnio isti apelant i da se odnose na istu pravnu stvar, Ustavni sud odlučio da ih spoji u jedinstven postupak i donese jednu odluku pod brojem AP-3722/25.
U toj odluci odbijena je kao neosnovana apelacija Milorada Dodika podnesenu protiv presude Suda Bosne i Hercegovine od 12. juna, kojom je on tvrdio da su mu povrijeđena prava iz Ustava BiH te Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Sud je, također, odbacio kao nedopuštene Dodikove apelacije koje su se odnosile na navodne povrede prava iz Ustava BiH i Evropske konvencije u vezi s izjavama javnih zvaničnika datim tokom njegovog suđenja, ocijenivši ih očigledno neosnovanim (prima facie).
Također, Ustavni sud je odbacio kao nedopuštenu apelaciju podnesenu protiv Rješenja Suda BiH od 18. augusta i Odluke Centralne izborne komisije BiH od 6. augusta, uz obrazloženje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna s Ustavom BiH, jer predmet ne spada u nadležnost Ustavnog suda.
Sud je zaključio da je CIK po službenoj dužnosti, u skladu s Izbornim zakonom BiH, utvrdio prestanak Dodikovog mandata predsjednika Republike Srpske nakon što je osuđujuća presuda Suda BiH postala pravosnažna.
Također, Ustavni sud je ocijenio da osporene odluke CIK-a i Suda BiH nisu odlučivale o njegovim “građanskim pravima i obavezama” niti o “krivičnoj optužbi”, pa garancije prava na pravično suđenje u ovom postupku nisu primjenjive.
Ustavni sud je odbacio i Dodikove navode o navodnoj pristrasnosti članice CIK-a, ocijenivši da takva tvrdnja nije osnovana.
Razmatrajući navode o kršenju principa kažnjavanja samo na osnovu zakona (član 7. Evropske konvencije), Sud je istakao da je krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika zakonito uvedeno u pravni sistem odlukom visokog predstavnika, koji ima ovlaštenja da donosi takve propise na osnovu Aneksa X i relevantnih međunarodnih akata.
Između ostalog, Ustavni sud je naveo da su redovni sudovi pravilno primijenili zakon, da je krivično djelo bilo jasno definisano i važeće u vrijeme izvršenja te da nema osnova za tvrdnje o retroaktivnosti ili proizvoljnosti u presudama.
Također je utvrđeno da u postupku protiv Dodika nije bilo povrede prava na nezavisan i nepristrasan sud, niti povrede javnosti suđenja. Sud je ocijenio da je proces vođen u skladu s principom kontradiktornosti i jednakosti stranaka te da su redovni sudovi dali jasne i dovoljne razloge za svoje odluke.
Također, Ustavni sud BiH je zaključio da u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika nije došlo do povrede prava na pravično suđenje te je odbacio i prijedlog za donošenje privremene mjere.
(FENA)
