Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine ove godine obilježava 20 godina od osnivanja, potvrđujući svoju ulogu ključne institucije u traženju i identifikaciji nestalih osoba i predstavljajući simbol upornosti, profesionalnog pristupa i ljudskog dostojanstva u suočavanju s teškom prošlošću.
Nastao iz potrebe da se ljudsko dostojanstvo stavi iznad političkih podjela i nacionalnih granica, Institut je tokom dvije decenije razvio multidisciplinarni i human pristup, te rješavao najosjetljivija pitanja u postkonfliktnom društvu.
Na današnjem događaju u Sarajevu, koji je okupio predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija, donatore i porodice nestalih, istaknuto je da rad Instituta nije samo institucionalna obaveza, nego i moralna i društvena odgovornost.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, naglasio je važnost angažmana javnosti u pronalasku nestalih i apelirao na sve koji imaju saznanja o masovnim grobnicama da ih dostave, anonimno ili javno.
– 20 godina je dug period. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će uvijek stajati iza Instituta za nestale osobe BiH. Želim poslati poruku da svaka osoba u BiH koja zna gdje se nalazi neka masovna grobnica, nečiji grob, da anonimno, javno – javi to, kako bi porodice 7.581 koje još traže svoje kosti mogle otići i položiti cvijeće. Cilj je da ovaj proces u BiH u sljedeće dvije, tri godine zatvorimo – poručio je Hurtić, ističući koliko je hitno i važno da društvo zajednički doprinese zatvaranju ovog dugotrajnog procesa.
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Nikola Perišić, podsjetio je na historijat i misiju Instituta, naglašavajući kako je kroz 20 godina rada uspostavljena jedinstvena institucija koja se bavi procesom traženja nestalih osoba na cijeloj teritoriji BiH.
– Danas obilježavamo 20. godinu uspostavljanja Instituta i 16 godina njegovog rada. Organizacija je uspostavljena 2004. godine Zakonom o nestalim licima i međunarodnim sporazumom iz 2005. godine između Vijeća ministara BiH i Međunarodne komisije za nestala lica. Institut je jedinstvena institucija koja je zadužena za proces traženja nestalih lica na prostoru cijele BiH – rekao je Perišić.
On je naglasio da, uprkos pohvalama, ali i kritikama, Institut ispunjava svoju misiju predajući posmrtne ostatke porodicama bez diskriminacije na osnovu etničke, nacionalne, rasne, polne, socijalne ili bilo koje druge podjele.
– Nažalost, još uvijek tragamo za 7.580 nestalih, što su najteži slučajevi, pretežno vezani za djela ratnih zločina, gdje su se počinioci dobrano potrudili da prikriju tragove. Vrijeme koje protječe i smrt svjedoka i rodbine nisu saveznici u ovom procesu. Poruka s današnjeg obilježavanja je animiranje i dizanje svijesti cijele javnosti u BiH o bitnosti ovog procesa, te traženje veće podrške vlasti kako bi proces traženja nestalih polako bio priveden kraju – kazao je Perišić.
Iz perspektive međunarodne zajednice, Institut za nestale osobe BiH predstavlja jedinstveni model u svijetu. Samira Krehić, šefica programa za Zapadni Balkan Međunarodne komisije za nestale osobe, istaknula je da je Institut prvi takav primjer državne institucije u svijetu koji je uspostavljen uz inicijativu Međunarodne komisije i Vijeća ministara BiH.
– Ovo je jedinstvena institucija koja služi kao model kako rješavanje pitanja nestalih može i treba biti provedeno u svakoj državi koja se suočava s tim problemom, koristeći pravne instrumente, naučne osnove i najnovija dostignuća u forenzici, kroz veliku saradnju i podršku porodica nestalih – rekla je Krehić.
Ona je dodala da je tokom dvadeset godina Institut pronašao 75 posto nestalih od svih prijavljenih nakon sukoba u BiH, ali da je pred ovom institucijom i dalje veliki posao.
– Potrebna je dalja politička i svaka druga podrška kako bi Institut mogao nastaviti rad. Rješavanje pitanja nestalih nije samo bolno za porodice koje svakodnevno žive s tom boli, nego je i investicija u budućnost i stabilnost društva i regiona. Svaki pionirski rad je težak, a ovo je bio izuzetno izazovan proces jer pitanje nestalih je i političko pitanje. Utvrđivanje činjenica i istine nije nimalo lagan posao – pojasnila je Krehić.
Ona je istaknula multidisciplinarnost procesa traženja nestalih, koji zahtijeva angažman pravosudnih, policijskih i forenzičkih institucija, međunarodnu saradnju i podršku porodica, te dodala da su ustanovljeni postupi i prakse koji danas služe kao primjer i drugim zemljama pogođenim prisilnim nestancima, prirodnim katastrofama, migrantskim krizama ili političkim progonima.
– Vodstvo Instituta i svi njegovi uposlenici, uz podršku Međunarodne komisije, zaista su uradili hvale vrijedan posao i uspostavili sistem koji danas služi kao referentna tačka za procese traženja nestalih širom svijeta – od Kanade, Južne Amerike, Južnog Kavkaza, Bliskog Istoka, Ukrajine i dalje – dodala je Krehić.
Na obilježavanju 20. godišnjice, između ostalog, pokazano je kako su rezultati Instituta, od pronalaska nestalih i predaje njihovih posmrtnih ostataka porodicama, do uspostavljanja međunarodnog modela, ključni za stabilnost, pomirenje i mir u Bosni i Hercegovini i širem regionu.
Institut za nestale osobe BiH osnovan je nakon rata u Bosni i Hercegovini, kao odgovor na potrebe porodica nestalih, ali i međunarodne zajednice, za transparentnim i profesionalnim procesom traženja nestalih. Zakon o nestalim licima iz 2004. godine stvorio je zakonski okvir za djelovanje Instituta, dok je Sporazum iz 2005. između Vijeća ministara BiH i Međunarodne komisije za nestala lica omogućio međunarodnu saradnju i korištenje globalnih standarda u forenzičkim istraživanjima.
Od osnivanja, Institut je uspostavio multidisciplinarni pristup koji uključuje: pravni okvir, forenzičke metode, međunarodnu saradnju, te angažman porodica nestalih i civilnog društva. Proces traženja nestalih uključuje identifikaciju posmrtnih ostataka kroz DNK analize, forenzičku antropologiju, arhivska istraživanja i terenska istraživanja masovnih grobnica, što je omogućilo visoku preciznost i transparentnost.
(FENA)
