Mandat EUFOR misije u BiH je izvršni i neizvršni. Izvršni mandat dat je od Vijeća sigurnosti UN-a kroz rezolucije 1551; 1575 i 1639. Za izvršni mandat posebno je važna rezolucija 1575 od 22. novembra 2004. koja uspostavlja EUFOR kao pravnog sljednika SFOR-a i daje mu izvršni mandat u implementaciji Aneksa 1a Dejtonskog mirovnog sporazuma. EUFOR, dakle, ima odgovornost kod primjene vojnog dijela sporazuma.
Šta kaže mandat
Neizvršni mandat EUFOR misije odnosi se na izgradnju sigurnosnih kapaciteta BiH, podršku njenom putu ka članstvu u EU koji je utvrđen u deklaraciji EU-a iz Soluna iz 2003. godine u kojoj se kaže da je budućnost zemalja zapadnog Balkana u EU iz kojeg je pristekao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH od 01. juna 2005. godine. Ali već u novembru 2005. Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1639 misija EUFOR-a primarno se veže za NATO na bazi sporazuma sa NATO-om iz Berlina tzv. Berlin Plus. Tek nakon sedam godina, 2012. akcenat misije EUFOR-a stavlja se na neizvršni mandat, odnosno na izgradnju sigurnosnih kapaciteta BiH i podršku njenom putu ka članstvu u EU. Godine Oružane snage BiH se proglašavaju samoodrživim u smislu obuke i provođenja vojnih operacija.
S te strane pitanje koje posljednjih dana mnogi postavljaju da li će, nakon što je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za njegovo privođenje, a poslije toga i Sud im odredio pritvor od po mjesec dana zbog neodazivanja, EUFOR uhapsiti Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića zbog udara na ustavni poredak BiH. Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS kazao je da Dodik uživa punu podršku MUP-a RS, dok su iz SIPA-e koja je određena da asistira Sudskoj policiji u privođenju Dodika kazali da nisu odbili izvršiti nalog za privođenje, ali taj nalog ne izvršavaju još zbog „visokorizične situacije“.
Mnogi se boje da bi pokušaj privođenja Dodika mogao dovesti do najzlokobnijeg scenarija. Zbog toga su oči mnogih uprte u EUFOR?
No, da li EUFOR ima mandat da hapsi bilo koga u BiH. Striktno pravno govoreći – ne. EUFOR u svom mandatu nema ovalsti hapsiti državljane Bosne i Hercegovine.
Ne ide im u prilog
No, postoji druga mogućnost koja ne ide u prilog osumnjičenim.
Austrijski list Der Standard objavio je informacijepozivajući se na diplomatske izvore koje sugeriraju da bi EUFOR mogao pružiti podršku Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini u slučaju da bude izdana naredba za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Ova informacija dolazi u kontekstu teške političke situacije u BiH, ali i u svjetlu novih protesta u Srbiji koji prijete destabilizacijom cijele regije.
Der Standard prenosi da EUFOR, pod komandom rumunskog generala Florina-Marian Barbu, ima sposobnost podržati SIPA-u u privođenju Dodika, pod uvjetom da se izda službeni nalog. Ova opcija uključuje i mogućnost da NATO komanda u Sarajevu intervenira ako situacija to bude zahtijevala. Takav scenarij izaziva ozbiljne političke i sigurnosne rizike, posebno jer su stručnjaci upozoravali na potencijalnu eskalaciju nasilja u Bosni i Hercegovini, koja bi mogla biti isprovocirana radikalnim grupama koje podržavaju Dodika.
Postoji i još jedan mogući scenarij, a to je bijeg osumnjičenih. Tako se špekulira da bi Dodik mogao potražiti azil u inozemstvu, uz moguću podršku iz Kremlja. Zanimljivo je da je Stevandić u međuvremenu otišao u Srbiju, navodno radi davanje podrške studentima koji stoje uz vlast Aleksandra Vučića, a ostaje da se vidi da li će se vraćati u BiH te da li će eventualno biti uhapšen pri pokušaju prolaska granice.
U međuvremenu, EUFOR je izdao saopštenje u kojem naglašava da je njihova misija u Bosni i Hercegovini isključivo u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i da će nastaviti pružati podršku vlastima BiH u održavanju sigurnosti i stabilnosti.
U svom saopštenju, EUFOR je kategorički odbacio sve tvrdnje koje sugeriraju da se njihova misija miješa u političke procese u zemlji. Naglašeno je da su njihove snage nepristrasne i da se drže isključivo svojih mandatnih odgovornosti koje podrazumijevaju podršku u provođenju zakona i očuvanju stabilnosti, ali nikako u političkim previranjima.
Više od pasivnog posmatranja
Profesor Sead Turčalo s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazao je kako mandat EUFOR-a ne podrazumijeva samo pasivno posmatranje situacije.
– Ovaj mandat je daleko širi i omogućava EUFOR-u da, ukoliko je to potrebno, pruži aktivnu podršku našim državnim agencijama za provođenje zakona kako bi se očuvala sigurnost i stabilnost zemlje – kazao je Turčalo.
S obzirom na to da se Dodik i njegovi saveznici suočavaju s optužbama za ozbiljna kršenja zakona, uključujući napade na ustavni poredak BiH, međunarodna zajednica mora biti spremna pružiti podršku domaćim institucijama kako bi se očuvala stabilnost zemlje i regije. Potencijalna uloga EUFOR-a u ovim procesima,, mogla bi označiti ključnu tačku preokreta u etabliranju vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
(Avaz.ba)
