Procesi spajanja i preuzimanja kompanija (M&A) u Bosni i Hercegovini postaju sve zastupljeniji, posebno u sektorima energetike, IT-a i finansijskih usluga. Iako tržište bilježi rast, investitori se i dalje suočavaju s nizom izazova, od regulatornih prepreka do dugotrajnih administrativnih procedura.
O ovoj temi razgovarali smo sa Adijem Ibrahimovićem, vodećim partnerom u IA Law Firm – Advokatsko društvo „Ibrahimović & Co“, koja je u februaru ove godine čak dva puta proglašena za najbolju advokatsku kancelariju u oblasti M&A u BiH od strane prestižnih advokatskih udruženja GlobalLawExperts i Corporate INTL iz Engleske.
„U posljednje tri godine primjetan je značajan porast interesa investitora za projekte u Bosni i Hercegovini, naročito u sektoru obnovljive energije i IT industrije. Strane kompanije aktivno traže prilike za preuzimanje domaćih firmi kako bi ojačale svoje prisustvo u regiji. Posebno su atraktivni projekti solarnih i vjetroelektrana, dok u IT sektoru svjedočimo sve češćim akvizicijama domaćih softverskih kompanija od strane globalnih tehnoloških giganata“, ističe Ibrahimović.
Međutim, kako dodaje, realizacija ovakvih transakcija nije jednostavna. „Pravna nesigurnost i složeni regulatorni okviri i dalje su među glavnim preprekama za strane investitore. Naš pravni sistem nije u potpunosti harmonizovan, a procesi odobravanja transakcija od strane regulatornih tijela često traju duže nego što je to slučaj na razvijenijim tržištima.“
Jedan od ključnih koraka u M&A procesu je dubinska analiza poslovanja firme ili tzv. due diligence, koji u BiH može biti izazovan. Dok su strani investitori uglavnom navikli da se ovi procesi provode elektronski i bez puno poteškoća oko pribavljanja dokumentacije, u BiH je situacija nešto komplikovanija. „Zemljišne knjige i javni registri nisu u potpunosti digitalizovani, što može otežati provjeru vlasništva na imovini. Pored navedenog, često postoje greške u starom i novom premjeru imovine, na terenu se mogu pronaći opterećenja koja ne postoje upisana u zemljišnim knjigama, te digitalna provjera imovine nikako nije dovoljna. Interesantno je da u BiH ne postoji Registar mjenica, pa praćenje zaduženja firme nije moguće. Registar zaloga, sa druge strane, nije javan i redovno ažuriran, pa je teško dati pouzdanu procjenu stanja firme. Također, poreski aspekti variraju od entiteta do distrikta, što zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegli nepredviđeni troškovi i pravni rizici“, objašnjava naš sagovornik.
Kada je riječ o sektorima koji su trenutno najatraktivniji za investitore, energetika prednjači zbog rasta interesa za obnovljive izvore energije i regulatornih podsticaja koji dolaze iz Evropske unije. IT sektor privlači pažnju zbog konkurentnih troškova poslovanja i visokoobrazovane radne snage. Bankarski sektor također prolazi kroz konsolidaciju, gdje dolazi do spajanja i preuzimanja radi optimizacije troškova i jačanja tržišne pozicije.
Uprkos navedenom, Bosna i Hercegovina bilježi ograničen napredak u jačanju investicione klime. „Potrebno je hitno usvojiti propis kojim se dozvoljava međusobno priznavanje dozvola i certifikata između entiteta i osigurati da su e-registracija preduzeća i poslovni registri u cijeloj zemlji međusobno povezani i potpuno operativni, uključujući e-potpis/e-pečate. Pored navedenog, poreski tretman akvizicija također zahtijeva dodatnu pažnju, jer različite jurisdikcije primjenjuju različite politike“, naglašava Ibrahimović.
Bez obzira na izazove, očekuje se dalji rast M&A aktivnosti u BiH, posebno u segmentima obnovljive energije i IT industrije. „Investitori su svjesni potencijala koji BiH nudi, ali stabilizacija regulatornog okvira i efikasniji administrativni postupci ključni su za dugoročni rast ovog tržišta. Ako se reformski procesi nastave, BiH bi mogla postati značajna destinacija za investitore u jugoistočnoj Evropi“, zaključuje vodeći partner u IA Law Firm.
(biznisinfo.ba)
