Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas komentirala je u intervjuu za European Newsroom (enr) aktualne prosvjede studenata u Srbiji, istaknuvši kako EU pomno prati situaciju.
Naglasila je da je pravo na mirne prosvjede temeljno demokratsko pravo te upozorila na nužnost izbjegavanja bilo kakvog nasilnog suzbijanja okupljanja.
– Imaju pravo mirno prosvjedovati za pravdu, dobro upravljanje i vladavinu prava te protiv korupcije. To su, također, stvari koje očekujemo od zemlje kandidatkinje – rekla je Kallas.
Osvrnula se i na dijalog između Beograda i Prištine, kazavši kako će se u ožujku sastati s novim posebnim predstavnikom EU-a za taj proces Peterom Sørensenom kako bi se odredili daljnji koraci.
– Jasno je da je normalizacija odnosa potrebna za obje zemlje. Ako misle da mogu napredovati na europskom putu bez normalizacije odnosa, ne vidim kako bi to bilo moguće – rekla je Kallas, dodajući da je o toj temi razgovarala i s ministrom vanjskih poslova Srbije.
Kallas je naglasila kako se zapadni Balkan nalazi u Europi, iako nije dio Europske unije, te da je stabilnost te regije ključna za Uniju. Istaknula je da je smanjenje napetosti u interesu EU-a te da će osobno raditi na tom procesu.
U intervjuu za enr estonska političarka komentirala je i odnose s novom administracijom u Washingtonu, ističući važnost jačanja transatlantskih veza te uloge Europe u globalnim sigurnosnim pitanjima. Nakon sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, Kallas je naglasila da su razgovori bili konstruktivni i usmjereni na ključne teme.
– Važno je da SAD ostane naš najbliži saveznik. Jasno je da smo zajedno jači – istaknula je Kallas.
Osvrnula se i na stavove Europe prema Ukrajini, naglašavajući da je EU pouzdan partner i da treba sudjelovati u svim važnim raspravama ”jer će svi ishodi ovog sukoba izravno utjecati na nas”.
Što se tiče potencijalnog mirovnog plana za Ukrajinu, Kallas je oprezna, posebno u kontekstu nedavnih izjava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je sugerirao da bi “Ukrajina jednog dana možda mogla biti ruska.”
Ona smatra da na takve izjave ne treba reagirati ishitreno, već da je ključno pratiti stvarne poteze američke administracije.
– Ukrajina je suverena država s vlastitom teritorijalnom cjelovitošću, a prema međunarodnom pravu to se uvijek mora braniti, to je jasno – naglasila je, kazavši da Rusija trenutno ne pokazuje stvarnu želju za mirnim rješenjem.
Kada je u pitanju stanje na Bliskom istoku, Kallas je rekla da EU ostaje privržena rješenju s dvije države te da je Gaza ključna za buduću palestinsku državu, naglašavajući kako prisvajanje teritorija i prisilno preseljavanje ljudi nisu prihvatljivi. Također je poručila da EU neće automatski nadoknađivati rezove američke razvojne pomoći, već će strateški procijeniti gdje intervenirati europskim fondovima.
(FENA)
